• Turistička organizacija grada Prijedora
  • Akademika Jovana Raškovića 18
Facebook Instagram
Istorija

Tragom istorije

Iako je Prijedor jedan od najmlađih gradova u Bosni i Hercegovini, arheološka istraživanja područja u kojem se on nalazi potvrdila su da je naseljavanje počelo još prije gotovo 5.000 godina. U predrimsko i rimsko doba u ovim krajevima živi pleme Mezeja koje će zajedno sa moćnim Rimskim carstvom nestati sa svjetske pozornice u 5. vijeku. Tokom sljedećih 12 vijekova ovim područjem će gospodariti različiti gospodari, Hrvati, Mađari, Austrijanci, a od 16. vijeka Turci. Samo ime Prijedora, kao palanke, pojaviće se tek 1696. godine za vrijeme tursko-austrijskog rata, u latinski pisanom tekstu zapovjednika jedinica hrvatskog generelata, izvjesnog grofa Baćanija. Rušenjem ove palanke trebalo je da prođe gotovo 50 godina da bi se Prijedor opet pojavio u popisu naseljenih mjesta. Paralelno sa izgradnjom male turske utvrde na vještački stvorenoj adi, razvija se i hrišćanski dio u neposrednoj blizini, čijim će se spajanjem, od druge polovine 18. vijeka, grad sve brže razvijati.

Već 1835. u Prijedoru postoji srpska osnovna škola, a grad 1885. dobija Srpsko crkveno pjevačko društvo „Vila“. Brži razvoj grada usloviće i prolazak željezničke pruge kroz Prijedor, 1873. godine, koja je, spajajući Banja Luku sa Dobrljinom bila prva željeznička pruga u istoriji BiH. Drugi datum, značajan za razvoj grada je 1882. godina kada je gotovo čitav grad izgorio u velikom požaru. Donošenje prvog urbanističkog plana 1901. godine Austrija izgrađuje grad u duhu savremenih srednjoevropskih gradova. U samom gradu, već na početku 20. vijeka postoji štamparija, gradska čitaonica, Komunalna škola, sokolsko društvo, prvi teniski, fudbalski i rukometni klubovi. Grad postaje trgovački i zanatski centar ovog dijela Krajine. U Drugom svjetskom ratu grad i čitavo područje Kozare izgubilo je više od 45.000 stanovnika, među kojima i 18.000 djece. Poslije 2. Svjetskog rata grad se ubrzano razvija, a okosnica privrednog razvoja je Fabrika celuloze i Rudnik željezne rude Ljubija. 

Arheolog:Milenko Radivojac Foto:arhiva

Turistička organizacija grada Prijedora